mp-facebook2 youtube
Baner
Baner
Byblos: Otac najčitanije knjige svijeta
Utorak, 02 Listopad 2012 09:02

thmb 121002 ByblosPoput svih ostalih zemalja na Bliskom istoku tako i Libanon privlači svojom aurom prošlosti i velikim brojem tragova nekadašnjih vremena koja su itekako utjecala na kasniji život ovog područja. Libanon poput drugih država privlači svojim znamenitostima koje svjedoče o prošlim događajima. Osim Tira, Sidona i Beiruta u Libanonu treba izdvojiti još jedan grad, a radi se o gradu neobičnog imena - Byblos.

Byblos je grčko ime za fenički grad Gebal ili Gubla, danas grad Džubail na sjevernoj sredozemnoj obali Libanona, 40 kilometara sjeverno od Beiruta. Byblos je danas poznat kao središte istoimene županije u pokrajini Gornji Libanon, koja svoju prepoznatljivost duguje činjenici kako se radi o mjestu gdje veći dio dio stanovništva čine kršćani, a pritom mislimo na Maronite, Grčke pravoslavce i Melkitske grkokatolike. Pored toga Byblos je poznat po svom drevnom središtu u kojem se nalazi velik broj povijesnih tragova, a koje je stavljeno na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Filon iz Byblosa (grčki povjesničar), prema fragmentima izvješća nepotvrđenog feničkog povjesničara Sanhuniatona iz 12. stoljeća prije Krista navodi kako je Byblos osnovao titan Kron oko 5000. pr. Kr., kao prvi fenički grad. Danas se, uz Jerihon, Alep i Damask, vjeruje kako je jedan od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova na svijetu.

Oko 2800. pr. Kr. Byblos je bio utvrđeni grad, čije zidine se pripisuju feničkom bogu Elu, s lukom i mrežom ulica oko velike središnje ulice. Već u tom razdoblju su ostvarili kontakte s Egiptom, pa su grobnice faraona prve dinastije građene drvetom iz Byblosa, najstariji naziv za morsko plovilo u egipatskom je "Bibloški brod", a egipatski faraoni su slali poklone "Bibloškoj gospodarici". Arheolozi su u Byblosu pronašli mnoge egipatske predmete, a najstariji je iz Četvrte dinastije.

U Byblosu su postojale dvije feničke luke istog imena, jedna ratna, a druga za promet robe (trgovina). Ova druga je bila samo na dan plovidbe od Egipta i bila je glavna luka za uvoz papirusa. Tako je ime te luke odredilo ime za "knjigu". Naime prijevod grčke riječi "he biblos" je knjiga, a deminutiv plurala je "ta biblia", što znači knjižice. Tako je jedna fenička luka odredila ime najpoznatije knjige na svijetu - Biblije. Byblos se i spominje u Bibliji (koja je dobila ime po bibloškom pismu, čiji je najstariji primjer pronađen na sarkofagu bibloškog kralja Ahirama iz oko 1200. pr. Kr.) u Prvoj knjizi kraljeva, gdje se spominje kako su graditelji Salomonovog hrama došli iz Byblosa. Također i u Knjizi o Ezekielu, gdje se spominju bogatstva Tira.

Evolucija grada je vidljiva iz brojnih ruševina koje su rasute širom Starog utvrđenog grada, od prvih nastambi ribara od prije 7.000 godina do prvih građevina i monumentalnih hramova iz brončanog doba, do perzijskih utvrda, starorimskog puta, bizantskih crkava, križarske citadele te srednjovjekovnog islamskog i osmanskog grada.

Zaštićena UNESCO-va svjetska baština je Stari grad uz luku, nekropola i nekoliko lokaliteta izvan zidina. Unutar zidina nalaze se ostaci Velikog hrama (poznat kao Hram L-oblika) i Hram Bibloške dame (Ba'alat Gebal) iz 2700. pr. Kr. i Hram obeliska iz oko 1600. pr. Kr. Tu su i perzijske zidine (oko 470 metara), križarska katedrala Sv. Ivana i dvorac. Dvorac Byblos je križarski dvorac koji su izgradili križari u 12. stoljeću od vapnenca i ostataka starorimskih građevina. Stari grad je u Osmanskom carstvu preuređen islamskim sokacima, karavansarajima, džamijama i kućama.

Martina Ismajlovski