mp-facebook2 youtube
Baner
Baner
Beograd – grad od sedam tisuća godina
Petak, 27 Siječanj 2012 12:22
thmb_beogradPrva pomisao na Beograd, sa stajališta mladih, zasigurno je dobar noćni život. No, Beograd je i puno, puno više... Duga beogradska povijest seže još u paleolitsko razdoblje pa ne čudi burna prošlost ovoga grada. Prema nekim hrvatskim izvorima, zovu ga i Biogradom na Dunavu, no osim te rijeke grad je obilježen još jednom velikom tekućicom - Savom. S desne strane Dunava nalazi se središte grada gdje su smještene sve poznate građevine i znamenitosti dok se lijevom stranom prostire Banatska ravnica i predgrađa.

Beograd je grad koji nudi mnogo, veći je od Zagreba teritorijalno i brojem stanovnika pa sukladno tome nudi širok spektar kulturnog, povijesnog i arhitektonskog dobra. Grad se stvarno može pohvaliti podužim popisom muzeja, a jedan od njih je i Vojni muzej koji u svom posjedu sadrži velik broj eksponata iz vremena srednjovjekovne Srbije. No, glavni razlog spominjanja ovog muzeja krije se u tome što se on nalazi u gradskoj tvrđavi (parku) koja je definitivno najpoznatija znamenitost Beograda. Sama tvrđava predstavlja Povijesni muzej i podijeljena je na Gornji i Donji grad, a smjestila se na idealnoj poziciji, na ušću Save u Dunav. Prije je taj položaj bio savršen za vojne pohode, dok se danas zbog svog smještaja pojavljuje kao prioritet u izletničkom svijetu. Tvrđavu okružuje prekrasan park Kalemegdan u kojem se nalaze brojni spomenici, paviljoni, ali i Zoološki vrt.

Ako vam pogled skrene prema južnom dijelu gradu, zasigurno ćete primijetiti planinu Avalu koja doduše nije toliko visoka, ali je proglašena zaštićenim prirodnim dobrom i jedna je od poznatijih znamenitosti u blizini grada. No, vratimo se ponovo u sam grad. Već spomenuta bogata povijest donijela je velik broj zdanja od kojih se svako ponosno diči povijesnim razdobljem u kojem je nastao. Za vrijeme srednjeg vijeka, izgrađena je predivna Despotova kula na Gornjem gradu koja se u srednjem vijeku koristila kao glavni ulaz u tvrđavu. Šetajući gradom naići ćete na neorenesansnu zgradu Narodne banke, renesansno zdanje Narodnog kazališta, Glavni željeznički kolodvor koji ljepotom podsjeća na zagrebački, najstariju beogradsku kafanu koja kroz godine promijenila mnogo imena, no na kraju se nisu mogli usuglasiti oko najprikladnijeg pa su je jednostavno nazvali - «?».

Kafana "?"

Ne, nije greška, stvarno nije. Kafana se doista zove „?“ (upitnik), a evo i detaljnijeg objašnjenja zašto. Dakle, ta je – najstarija beogradska kafana – izgrađena još 1823. godine, a izgradio ju je jedan grčki arhitekt za makedonskog diplomata i trgovca iz Ohrida Nauma Ička. Kasnije je tu zgradu knjaz Miloš poklonio svojem ećimu Tomi (ećim, zapravo hećim, je turski izraz za liječnika), za zasluge tijekom Drugog srpskog ustanka. Ećim Toma je iskoristio dobru lokaciju i zgradu pretvorio u kafanu. Kafana se nalazi u ulici Kralja Petra 6 pokraj Saborne crkve.

E sad – ime. Prvo su je zvali „Ećim Tomina kafana“, pa zatim „Kod pastira“ (1878.). Četrnaest godina kasnije (1892.) htjeli su je preimenovati u „Kod saborne crkve“, no to je naišlo na oštro protivljenje crkvenih vlasti. I tako je na tablu, kao privremeno rješenje, stigao znak pitanja (?) koji se održao do danas. U svakom slučaju, ispao je odličan marketinški potez, s današnjega gledišta.

Inače, još tridesetih godina pretprošlog stoljeća u „?“ je navraćao Vuk Karadžić, u toj je kafani bio postavljen prvi stol za bilijar u Beogradu, bila je veliko sastajalište kulturnjaka i intelektualaca. Baš u „?“-u su se prvi put čitale „Srpske novine“, a tijekom prošlog stoljeća, nakon Drugog svjetskog rata, tu su se sastajali profesori i studenti obližnje Akademije primjenjenih umjetnosti. Čak štoviše, navodno su se u „?“-u i ispiti polagali... (nk)

U gradu se nalaze i mađarski ostaci koji su na tisućljetnu obljetnicu Ugarske države izgradili impresivni Milenijski spomenik koji služi kao kula, tj. vidikovac. Važno je spomenuti i Stari dvor u kojem je danas smještena Skupština grada, a zbog iznimnog interijera i eksterijera ovdje se pripremaju dodjele, prijemi i slična svečana događanja. Za spominjanje svih značajnih znamenitosti, čitanje ovog teksta trajalo bi poprilično dugo pa valja reći da se u Beogradu nalaze 192 spomenika i 237 skulptura pa se pripremite na dugo razgledavanje.

Možda vam sada ovaj podatak neće značiti mnogo jer temperature ne dopuštaju ekshbicije u vodi, no Beograd ima svoje «more». Oni ga nazivaju Ada Ciganlija i ljeti privuče nekoliko stotina tisuća kupača. Što se tiče noćnog života, Beograd je veoma šarolik po tom pitanju. Ako želite iskusiti sve čari njihova noćnog života, za početak možete napraviti malu «turu» po beogradskim kafićima. Najpoznatiji se nalaze u «Silikonskoj dolini», Obelićevom vijencu i Dorćolu. Nakon toga možete svratiti do brojnih pivnica na neko od domaćih piva. U sitne sate najbolje je prebaciti se u neki od poznatijih klubova poput Andergrounda i Akademije. Za kraj večeri (ili možda već jutra) izlazak se preporuča završiti na nekom od splavova koji su zaštitni znak noćnog života u Beogradu. Uostalom, o kvaliteti noćnog života nosi još jedan beogradski nadimak – balkanski Rio je Janeiro. Grad je to sjajne zabave, doista.

I topla preporuka, bilo za noćne izlaske ili dnevni razgled Beograda, koristite – taxi. Iz jednostavnog razloga što su cijene apsolutno prihvatljive, čak jako niske, a taksisti izuzetno ljubazni i spremni otkriti vam još poneku posebnost Beograda.,

Valentina Krklec

Još o Beogradu: Beograd nekad